Kraljevo Online

Zdravstvo

Današnje Kraljevo ima oko 70.000 stanovnika ne računajući izbeglice i raseljena lica, a Zdravstveni centar „Studenica“ brine o zdravlju ljudi sa područja Kraljeva i Vrnjačke Banje, a u širem obliku i za dva i po okruga.

Gotovo ni jedan grad u Srbiji ne može se pohvaliti dugovekovnom istorijom postojanja medicinskih ustanova kao Kraljevo sa svojom bližom i daljom okolinom. Pomenimo samo nekoliko važnijih datuma koje su hroničari zapisali i obradili.

1208. je godina kada je prvi put u Srbiji otvorena namenski zidana bolnica. To je bila bolnica Svetog Duha u manastiru Studenica. Zbog te istorijske činjenice naš Zdravstveni centar nosi ime „Studenica“.

1817. godine u Karanovcu otvorena je prva lečilišna ambulanta Simeona Kneževića.

Garnizona bolnica u Karanovcu počinje sa radom 1837. godine, a iste godine osnovana je i karantinska bolnica u Raški.

1839. godine otvoreno je duševno lečilište u manastiru Studenica, a 1861. godine Karanovac dobija prvu Građansku bolnicu. Zbog slabih uslova u Raškoj, sve većeg broja bolesnika, a malog broja lekara i slabog saobraćaja do Raške, Sanitetski savet Srbije rešio je da se bolnica iz Raške preseli u novoformiranu bolnicu u Karanovcu.

Te 1861. godine sa bolnicom je prešao i osnivač i lekar bolnice u Raškoj, grčki vidar Kaparis Dimitrije. Ova građanska bolnica bila je smeštena u kući trgovca ulja Stefanovića u sadašnjoj ulici Miloša Velikog.

Danas Zdravstveni centar „Studenica“ radi kao regionalna bolnica i ima za naše uslove razvijen oblik preventivne medicine koja se obavlja organizovano u Domovima zdravlja i stacionarnom delu sa 23 organizovane službe sa ukupno 184 lekara i 7 diplomiranih farmaceuta, 83 viših medicinskih sestara i 384 medicinskih sestara srednje stručnosti. Trenutno raspolaže sa 631 posteljom.

U Domu zdravlja u Kraljevu radi 143 lekara i stomatologa 43 viših i 215 srednjih medicinskih sestara i zubnih asistenata.

Poznato je da naša regionalna bolnica ispunjava sve pansionske uslove, ali je po opremi na nivou slabo razvijene opštinske bolnice. Može se reći da je na nivou od pre 15 godina. Jedan od razloga je i neizgrađen dijagnostički centar gde bi bili smešteni radiologija, laboratorija i nuklearna medicina. Do današnjih dana naš Centar nema službu nuklearne medicine, a radiologija i laboratorija rade, najblaže rečeno u nedostojnim uslovima. Pored građevinskog objekta nedostaje i oprema da bi opravdala nivo regionalne bolnice.

Facebook komentari

komentari